Napuštena tvornica između Vukovarske, Strojarske, Branimirove i Trnjanske (google earth)
Kronologija tvornice
Tvornica željezničkih vozila Gredelj utemeljena je 1894. godine kao glavna radionica Mađarskih državnih željeznica za popravak i glavni pregled parnih lokomotiva i vagona i tada se nazivala Strojarnica kraljevskih ugarskih željeznica u Zagrebu. Njezina izgradnja pokrenuta nakon 18. kolovoza 1892., kada se bilježi otvaranje zgrade zagrebačkog Državnog kolodvora. Gradile su je tvrtke Hönigsberg i Deutsch u suradnji s Siebenschein i Fisher. Prvobitni sadržaji činile su radionica za održavanje lokomotiva, radionica za održavanje vagona, tokarnica, kovačnica, upravna zgrada te zgrada blagovaonice, stambena zgrada, spremište za drva, ugljen i materijal, te dimnjak i stražarnica. Na početku rada Strojarnica je zapošljavala 200 radnika i službenika. U godinama do drugog svjetskog rata izgrađene su ljevaonica, skladište materijala, kovačnica sa parnim čekićem, pilana trupaca, alatnica. Uoči 2. svjetskog rata, 1938. radionica Zagreb bila je najveće poduzeće u Hrvatskoj i zapošljavala je 2500 radnika i službenika. Tijekom rata, većinsko komunističko radništvo pruža otpor i potajno sabotira rad, pa se tada proizvodi 30-40 % predratnih kapaciteta. U proljeće 1945. nema ni jedne vozno sposobne lokomotive, tako da se 1947. započinje s obnovom elektro-lokomotiva. U Gredelju se ovladavalo novim tehnikama održavanja i popravaka električnih i dizelskih vozila, obnovi putničkih vagona i vagona za spavanje, te izgradnji novih vozila - poštanskih vagona, vagona za spavanje, službenih vagona, prikolica radnih vlakova, brusilica za tramvajske tračnice, dizalica za željeznička vozila, aluminijskih elektromotornih vlakova. Novo postrojenje izgrađeno je 1967. godine u Vukomercu, gdje se popravljaju lokomotive. Od 2011. cijela se tvrtka nalazi tamo, a trnjanski kompleks je prešao u vlasništvo Zagrebačkog holdinga. Ogroman kompleks omeđen Strojarskom, Vukovarskom, Trnjanskom i Branimirovom, s zaštićenim objektima i strojevima početne industrijalizacije u Hrvatskoj, danas je prilično uništen. |
Tvornica je često mijenjala svoj naziv:
1894.-1918.
1918.-1941. 1941.-1945. 1945.-1947. 1947.-1952. 1952.-1954. 1954.-1959. 1959.-1962 1962.-1974. 1974.-1979. 1979.-1988. |
Radionica/Strojarnica Kraljevskih ugarskih državnih željeznica
Radionica Zagreb - Državne željeznice Kraljevine SHS/ Jugoslavenske državne željeznice Radionica Zagreb - Hrvatske državne željeznice Radionica Zagreb - Državne željeznice DFJ/FNRJ Željeznička radionica Zagreb "Ivan Krajačić" poduzeće za popravak i izradbu željezničkih vozila, Zagreb Radionice željezničkih vozila Zagreb Tvornica za izradu i popravak željezničkih vozila Janko Gredelj Zagreb Tvornica željezničkih vozila Janko Gredelj Zagreb RO Tvornica željezničkih vozila "Janko Gredelj" s sol.o. OOUR-a Zagreb ŽTP Zagreb-R.O. Remont i proizvodnja željezničkih vozila, Zagreb |
Nakon domovinskog rata tvornica je mijenjala ime nekoliko puta, da bi se na kraju vratilo ime TŽV Gredelj.
Korištene su informacije iz knjige: Ustroj željeznica u Hrvatskoj od Austro-Ugarske do danas, Siniša Lajnert, HŽ-Hrvatske željeznice, Zagreb, 2003., te iz publikacije: 150 godina željeznice u Zagrebu, Helena Bunijevac, HŽ-Infrastruktura i Hrvatski željeznički muzej, Zagreb, 2012.
Korištene su informacije iz knjige: Ustroj željeznica u Hrvatskoj od Austro-Ugarske do danas, Siniša Lajnert, HŽ-Hrvatske željeznice, Zagreb, 2003., te iz publikacije: 150 godina željeznice u Zagrebu, Helena Bunijevac, HŽ-Infrastruktura i Hrvatski željeznički muzej, Zagreb, 2012.
Tko je bio Janko Gredelj?
JANKO GREDELJ (28.4.1916. – 23.12. 1941.), komunist i narodni heroj
Kvalificirani kovino-tokarski radnik (završio Željezničku zanatsku školu), član SKOJ-a od 1937., a KPJ od 1938. godine, antifašista i sudionik više borbenih akcija: na gestapovce na Bukovačkoj cesti; krajem lipnja 1941. sudjelovao je u akciji na Zapadnom kolodvoru, kada su aktivisti provalili u vagon s municijom i oteli znatnu količinu oružja. Kasnije je radio u ilegalnoj partijskoj tiskari, u Klaićevoj 17, u Zagrebu, koja je otkrivena 23. ili 24. 12. 1941. gdje je, nakon borbe s policijom, zadobio smrtne ozljede i umro u Vinogradskoj bolnici. |
Fotografije preuzete iz knjige Historija rada i borbe: 1878-1961, Sabolek Ivan, Tvornice željezničkih vozila "Janko Gredelj", Zagreb, 1961.
Životopis Janka Gredelja preuzet iz knjige Historija rada i borbe: 1878-1961, Sabolek Ivan, Tvornice željezničkih vozila "Janko Gredelj", Zagreb, 1961.
|
|
Životopis Janka Gredelja na wikipediji
|
Posjet TŽV Gredelj u jesen 2006.godine objavljen na blogu Nepoznati Zagreb TŽV Gredelj na Wikipediji |
Članak iz časopisa ČOVJEK I PROSTOR, 3-4/1994
U tekstu Strojarnice Državne željeznice u Zagrebu, Feđa Vukić daje povijesni pregled nastanka jednog od najzanimljivijih prostora urbane problematike, koji se nalazi između današnje Branimirove, Trnjanske, Avenije Vukovar i Strojarske. Kompleks strojarnica izgrađen je između 1894. i 1911. i danas je među najstarijim i najbolje sačuvanim cjelinama industrijske arhitekture u Hrvatskoj. Autor smatra kako nadogradnje nakon 1945. godine bitno narušavaju prvobitnu prostornu dispoziciju kompleksa.
|
|
Tžv Gredelj - promotivni film
Preuzet s web stranice Tvornice Gredelj http://www.tzv-gredelj.hr/, aluminijski vlak je prikazan od 46.-60. sekunde